Regulatorna tijela Srbije i BiH protiv reality programa do 23 sata

Reality programi u Srbiji ubuduće će se moći emitirati samo poslije 23 sata, odlučilo je Republičko tijelo za elektronske medije. Odluka dolazi nakon što je u toj zemlji više od 100 000 ljudi popisalo peticiju za ukidanje ove vrste programa. Isti  prijedlog dolazi i od Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine poslije pritužbi građana koji upozoravaju na pogubnost ovakvih sadržaja, posebno za mlađu populaciju.

Vijeće Regulatorne agencije komunikacije BiH predložilo je izmjene Kodeksa o audiovizulanim sadržajima i usvajanje odredbe o reality programima. Njome je predviđeno da se ovakvi sadržaji mogu emitovati samo u kasnijem noćnom terminu, između 23 sata i 6 sati ujutro. Do 6. decembra trajat će proces javnih konsultacija u kojem se zainteresovane strane mogu izjasniti o ovom prijedlogu. Nakon toga će Vijeće RAK-a donijeti konačnu odluku, rekla je šefica sektora za odnose s javnošću Regulatorne agencije Amela Odobašić.

Ono što mi pokušavamo ovim uraditi je ne cenzurisati nešto, nego pokušavamo stvarno koliko možemo da u regulatornom okviru zaštitimo interese djece i maloljetnika od potencijalno štetnih programskih sadržaja.”

Komercijalni interes osnovni je motiv televizijskih stanica koje emituju reality programe. U želji da se postigne što veća gledanost, realityiji poprimaju odlike vulgarnosti i primitivizma, u kojima ne nedostaje scena svađa, uvreda, seksa, pa i nasilja. Sociolog Srđan Vukadinović kaže da reality programi sa malih ekrana sve više ulaze u živote običnih ljudi.

” To govori o jednom stanju svijesti po kome ljudi gledaju te programe. Možda su oni neki dobar sedativ za njihovo pražnjenje ali to uzima sve više maha. Ono što zabrinjava jeste da su reality sve suroviji, danas to sve ide i do fizičkog nasilja.”

thIstraživanja markteinških agencija pokazuju da se reality programi gotovo u pravilu nalaze na listama najgledanijih televizijskih emisija. Tako je i u Hrvatskoj. UNICEF i Agencija za elektroničke medije Hrvatske pokrenuli su nacionalnu kampanju za podizanje svijesti o medijskoj pismenosti «Birajmo što gledamo». Cilj je upozoriti na važnost medijskoga opismenjavanja roditelja i djece te na važnost odabira medijskih sadržaja za djecu. Iz Regulatornih Agencija za komunikacije zamalja regije poručili su da su spremni inicirati sličnu kampanju u kojoj bi nagalasak bio na edukacija i podizanju svijesti građana o medijskim sadržajima koji im se nude.

Vlada FBiH preduhitrila Ustavni sud u slučaju sporne Uredbe o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima

Glavna izmjena Zakona o električnoj energiji u Federaciji BiH odnosi se na brisanje stava 9 iz člana 116, kojim je regulisano da Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije vrši ovlaštenja u elektroprivrednim društvima. Time se Zakon usaglašava sa Uredbom o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima s učešćem državnog kapitala.

Prethodno je izmjenom Uredbe Vlada FBiH sa ministarstava na sebe prenjela ovlaštenja imenovanja u javnim kompanijama. Izmjene i dopune Zakona o električnoj energiji izazvale su oštru raspravu na sjednici Predstavničkog doma održanoj 18. novembra. Opozicione stranke ostale su pri svom stavu, da je besmisleno Zakon usaglašavati sa Uredbom. Šef kluba zastupnika Demokratske fronte Dženan Džonlagić.

Dženan Đonlagić

” Aferim, aferim. Imamo drugu epizodu pokušaja da se viši pravni akt usklađuje sa nižim pravnim aktom. Očito se ne odustaje od namjere da se nezakonita Uredba usklađuje sada sa izmjenom Zakona.”

Iako su oštri bili u komentarima opozicioni zastupnici, Izmjene i dopune Zakona o električnoj energiji prošle su oba doma federalnog parlamenta i to po hitnoj proceduri. Novinarka Federalnog radija Ljilana Radl, koja prati sjednice federalnog Parlamenta, kaže:

” Izmjene i dopune Zakona o električnoj energiji upućene su po hitnoj proceduri zato što je Vladi izuzetno stalo da taj Zakon bude usvojen, odnosno da se iz njega briše onaj član kojim su ovlasti date Ministarstvu da ono predlaže članove upravnih odobora u elektroprivredama Federacije.”
Inače, ova problematika jedan je od razloga izlaska DF-a iz vlasti. Oni smatraju da Uredba o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima s učešćem državnog kapitala nije ustavna jer nije u skladu sa Zakonom o električnoj energiji. Ocjenu ustavnosti Uredbe Ustavnom sudu Federacije uputio je potpredsjednik entita Milan Dunović.

Milan Dunović
Milan Dunović

Ustavni sud održao je početkom mjeseca i raspravu a na odluku se još čeka. Advokat Dunovića Nedim Ademović.

” Postavljam pitanje šta će se desiti ako do trenutka donošenja odluke dođe do izmjene jedne zakonske odredbe za koju mi smatramo da je krucijalna i odlučujuća? I možda smo i svjesni da odluka treba da odražava postojeće pravno stanje ali zato molimo Ustavni sud da se donese odluka, pozitivna ili negativna što prije.”

Prema pisanju federalnih medija, Ustavni sud Federacije je odlučio da je sporna Uredba bila neustavna. Međutim, još nije stigla zvanična potvrda iz Ustavnog suda FBiH. imagesss

Kako god, posljednjim izmjenama Vlada je uspjela Uredbu o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima s učešćem državnog kapitala uskladiti sa Zakonom o električnoj energiji. Sa pravnog aspekta sada nema ništa sporno i u slučaju potvrde pozitivne odluke Ustavnog suda, potpredsjednik Federacije Milan Dunović i DF mogu imati samo moralnu satisfakciju.

Na Aerodromu Sarajevo oduzet skupocjeni sat Roleks

RolexDržavljanin Bosne i Hercegovine na Međunarodnom aerodromu Sarajevo pokušao je u našu zemlju nezakonito unijeti skupocjeni sat marke Roleks.

Prekršaj su otkrili  službenici Uprave za indirektno oporezivanje BiH u saradnji sa Graničnom policijom. Osumnjičeni je putovao iz Beograda. Procjenjuje se da je vrijednost sata 15.000 maraka. Uz sat je pronađena i dokumentacija o odоbrenom povratu poreza na dodanu vrijednost državljaninu Srbije. Protiv osobe koja je počinila ovaj prekršaj pokrenut je postupak pred nadležnim sudom.

Dva miliona stanovnika Krima u mraku

crimea-dark.jpg.size.xxlarge.letterboxDo nestanka struje došlo je nakon što su u sinoćnjim napadima uništena dva dalekovoda koja napajaju ovaj poluotok električnom energijom iz Ukrajine. Samo su bolnice priključene na rezervne izvore energije.

Dva od ukupno četiri dalekovoda teško je popraviti jer ukrajinski aktivisti blokiraju mjesto gdje se nalaze. Dva miliona građana strahuju od porasta kriminaliteta. Zbog ove situacije vlasti Krima proglasile su vanredno stanje. Trenutno se strujom pomoću generatora djelimično napajaju samo gradovi Simferopolj, Jalta i Saki.

Prošle godine je Krim pripojen Rusiji ali i dalje ovisi od struje iz Ukrajine. Ovaj poluotok može sam proizvesti samo polovinu od potrebne električne energije.